Broj 12 - zašto

gkukolj · **-tončica-palončica-**

12 mjeseci, 12 zodijačkih znakova, 12 apostola - zašto?

Još otkad je naučio da broji čovjek vjeruje da određeni brojevi imaju neki neobjašnjiv uticaj na njega i njegov život. Među njima najistaknutije mjesto zauzima broj 12

Dan (dan i noć) ima dva puta po 12 časova, godina ima 12 mjeseci, Isus Hristos je imao 12 učenika... mnogi vjeruju da našu sudbinu određuje 12 zodijačkih znakova. To su samo najpoznatiji među mnogobrojnim primjerima.
Za matematičare, međutim, ovaj broj nema neki izuzetan značaj ili značenje. Pa ipak, 12 je prvi broj koji je manji od zbira svojih djelilaca (ako se on sam ne računa): 12 može bez ostatka da se podijeli sa 1,2,3,4 i 6. Sabrani, oni daju 16, znači manje od samog djeljenika.
U istoriji i kulturi velikog dijela čovječanstva broj 12 je igrao značajnu ulogu. Za to postoje dva jednostavna razloga. Prvi je kalendar. Da bi mogao da na zadovoljavajući način podijeli jednu godinu, čovjeku je bio potreban događaj ili pojava koja se u svako doba može lako uočiti i isto tako lako pratiti. Tu pojavu našao je na nebu: pun Mjesec. Dvanaest puta u jednoj godini Mjecec se pojavljuje pun(ili mlad, ili prva četvrt kako nam drago). Znači, 12 je prirodan broj za podjelu godine - a kasnije i dalju podjelu dana na manje jedinice. Drugi razlog leži u primitivnom načinu računanja antičkih naroda.
Broj 12 ima najviše čistih djelilaca:1/2, 1/3, 1/4 i 1/6. Broj 10 ih ima samo dva: 1/2 i 1/5. Zbog toga su stari narodi uzimali 12 kao osnovu za računanje. I krug, samo pomoću šestara i lenjira, lako se može podijeliti na šest, a zatim i na 12 istih dijelova.
Među antičkim stanovnicima Izraela, Hebrejcima (Izraelićanima ili Jevrejima) broj 12 takođe je imao značajno mjesto. Biblijski patrijarh Jakov imao je 12 sinova koji su bili praoci 12 izraelskih plemena. Opet prema Bibliji, kada se Isus Navin, kome je Gospod naložio poslije Mojsijeve smrti da pređe preko Jordana i odvede sinove Izrailjeve u Obećanu zemlju, našao usred ove rijeke "on postavi dvanaest kamenova na mjestu gdje stajahu nogama svojim sveštenici noseći kovčeg zavjetni, i ondje ostaše do danas2. Krstionica Solomuna, "sina Davidova, cara Izrailjeva" bila je ukrašena sa 12 bronzanih volova, vrhovni sveštenik nosio je na svom prsnom štitu 12 dragih kamenova.
I u Novom zavjetu nailazimo na broj 12. Isus je, kao što je već pomenuto, imao 12 učenika. On je pet hiljada gladnih ljudi nahranio sa samo 12 hljebova (najprije pet, zatim sedam). U Otkrovenju apostola Jovana, koje se oslanja na stare izvore, Nebeski Jerusalim ima dvanaestora vrata, podignut je na 12 kamenova temeljaca na kojima je urezano 12 imena 12 Hristovih učenika.
Grčki istoričar Herodot napisao je sredinom 4.vijeka pre n.e. da su Grci osnovali 12 gradova u Maloj Aziji i tim se brojem zadovoljili. Na osnovu toga može se zaključiti da je na izvjestan način i njima broj 12 bio svet. Uostalom, i grčki mitski junak Herakle (Herkul) morao je da ispuni 12 teških zadataka prije nego je oslobođen kletve. I u idealnoj državi velikog helenskog filozofa Platona (427-347 pre n.e.), Sokratovog učenika, broj 12 imao je važnu ulogu od sistema mjera do sastava tijela koje bi takvom državom upravljalo. Areopag, najviši sud u staroj Atini takođe je imao 12 članova. Starim Rimljanima bilo je potrebno 12 bronzanih tabli za njihove zakone. Iz starog rima potiče i običaj koji se i danas poštuje u mnogim zemljama, da sudska porota ima 12 članova (sjetimo se klasičnog filma "Dvanaest gnjevnih ljudi" u kome glavnu ulogu igra Henri Fonda).
Broj 12, i danas još, veoma važnu ulogu ima u astrologiji. Zodijački krug sa svojih 12 znakova služio je prvobitno stanovnicima Mesopotamije za tačnije označavanje položaja Mjeseca. Umjesto da kažu: Mjesec je dostigao sedam petnaestina svoje faze, jednostavnije je reći da se Mjesec nalazi u znaku Strijelca. Iz potrebe za boljim kalendarom, nastalo je i proricanje i određivanje osobina prema danu rođenja, odnosno nekom od 12 zodijačkih znakova.
Stari Kinezi koji su sustematski posmatrali i proučavali noćno nebo, takođe su podijelili godinu na 12 mjeseci, stvorivši sa tim u vezi i odgovarajuću astrologiju. Samo stari Germani, koji su pretežno živjeli u šumama, nisu posmatrali i proučavali nebo, jer od gustine šume i lišća, gotovo da nisu mogli ni da ga vide. U tome, najvjerovatnije, leži objašnjenje što je kod njih 12 samo jedan broj među ostalima. Pored toga, kao u našem i u engleskom i njemačkom jeziku, i u mnogim drugim, postoji riječ koja je sinonim za 12 - tuce.
Pomenuto je već da dan ima 12 sati, isto koliko i noć. Jedan sat sastoji se od 5 puta 12 minuta, na isti način podijeljen je i minut. U anglosaksonskim zemljama 12 je sve donedavno i u životu i zvanično bio neka vrsta osnovnog broja : 12 unci čine jednu težinsku funtu, 12 inča jednu stopu, 12 penija jedan šiling. Engleska je zvanično usvojila desetni sistem mjera, ali u svakodnevnom životu ljudima je lakše da barataju starim mjerama kojima je u osnovi 12.
I da završimo sa nečim lijepim.: Najdragocjeniji dragi kamen, dijamant, sastoji se od ugljenika. Ovaj hemijski element ima atomski broj 12 i sadrži 12 protona i 12 elektrona.
Srećan broj, moglo bi se reći. Nasuprot tome, broj koji dolazi odmah poslije njega smatra se nesrećnim, baksuznim, pa zato u nekim jezicima za broj 13 postoji i naziv - đavolovo tuce.

- Među tarot kartama "Obješeni" nosi broj 12. Slika prikazuje germanskog boga Odina kako razmišlja o svijetu i njegovim tajnama.
- Ni legendarni kaubojski film u kome glavnu ulogu igra Gari Kuper nije mogao proći bez broja 12 - "Tačno u podne"
- Čak i u gajbama za pivo najčešće ima mjesta za 12 boca.

Brojevi znaju biti zaista interesantni i intrigantni. Ako još neko ima i zna priču o brojevima bilo bi je lijepo čuti.