Hortenzija - cvet za pomirenje ljubavnika

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Mekane cvjetne loptice

Hortenzija (lat. Hydrangea sp.) je česti stanovnik naših vrtova, terasa i balkona. Prirodno stanište joj je Himalaja, istočna Azija i vlažna šumska područja Sjeverne i Južne Amerike, a poznato je oko 70 vrsti te biljke. Uzgajati se može u skupini na otvorenom, ali i pojedinačno u tegli. Prevedeno s latinskog hortenzija znači „ona što crpi vodu“. Cvate od lipnja pa sve do kraja jeseni i to prekrasne velike loptaste cvjetove kojih ima u raznim bojama, od bijele, svih nijansa ružičaste do plave i ljubičaste. U narodu se govori kako su hortenzije cijeće za mirenje ljubavnika ili bračnih partnera, a buket hortenzija donosi mir u kući.

Dobro je znati...

Hortenzije nisu zahtjevne za uzgoj, a najbolje uspjevaju u vlažnijem tlu. U proljeće s početkom vegetacije potrebno ih je prihraniti i redovito ih zalijevati kako bi im se osiguralo dovoljno vlage. Područje oko korijena dobro je zaštititi malčem kako bi se zadržala vlažnost tla, a preporuča ih se saditi u polusjenu, uz zidove kuća. Boja cvijeta varira ovisno o pH vrijednosti u tlu, a preporučena ph vrijednost tla iznosi od 4,5 do 6,5. Što je tlo kiselije, cvjetovi su intenzivnije plavi, a kako se kiselost u tlu smanjuje i boja postaje svjetlija poprimajući ružičaste nijanse.
Cvjetne stapke mogu se odrezati i posušiti te kao takve koristiti za vazu, no poželjno ih je ostaviti na biljkama do proljeća jer štite cvjetne pupove od mraza. U proljeće kada listovi ozelene, odrežu se cvjetne stapke do prvih listova, kao i tanki i stari izboji u razini tla, čime će se “otvoriti” grm i poboljšati izgled. Hortenzije se razmnožavaju u proljeće reznicama, koje se uzimaju s grana koje ne cvatu.

Male tajne velikih majstora

Boja cvijetova ovisi naravno o vrsti, ali i o kiselosti tla, pa tako malim trikovima i sami možete utjecati na nju. Ako u zemlju uz korijenje umetnete čavle, oni će promijeniti sastav tlu pa će cvjetovi poprimiti plavu boju. Isti će učinak imati i iglice od bora koje će, ako ih rasporedite na tlo oko grma, osim na boju utjecati i na zadržavanje vlage u tlu. Naše bake plavu su boju hortenzijama osiguravale tako da su u vodu za zalijevanje jednostavno dodale plavu tintu za nalivpero.

Gaji se u sobi, ali može uspevati i u spoljnoj sredini, u bašti — na zaklonjenom mestu od sunca. U spoljnim uslovima zimi je treba zaštititi od imrznuća, tj. zagrnuti zemljom ili pokriti suvim lišćem, sitnom slamom ili jelovim granama. Hortenzija je močvarna biljka pa zato leti za vreme cvetanja zahteva mnogo vode, dakle treba je obilno zalivati vodom koja nema ni malo kreča u sebi ili još bolje kišnicom.

Hortenzija je poreklom iz Japana. Ova ukrasna biljka džbunastog rasta gaji se radi njenog veoma lepog krupnog cveta u sobi, all može uspešno da se gaji i napolju, u slobpdnoj zernlji, u bašti — na zaklonjenom mestu od sunca. Zimi je treba napolju zaštititi od smrznuća, tj. zagrnuti zemljom ili pokriti suvim lišćem, sitnom slamom ili jelovim granama. U hortenzijeje cvet veoma krupan, prekrasan, sličan kartopu, ali mnogo krupniji.

Hortenzija je močvarna biljka pa zato leti za vreme cvetanja zahteva mnogo vode, dakle treba je obilno zalivati vodom koja nema ni malo kreča u sebi ili još bolje kišnicom. Ako se želi da u proleće rano cveta u sobi, onda se mora u septembru presaditi u saksiju, u laku plodnu zemlju izmešanu sa 2 dela odležane cretne — barske, 1 delom dobro pregorele stare listovke i 15% peska, a manje je zalivati, da bi joj lišće otpalo. Ovako zasađenu treba je zimi (otprilike u mesecu decembru) staviti u toplu sobu, na najsvetlije mesto i obilnije je zalivati, da bi još iste zime ili rano u proleće cvetala.

Razmnožava se delenjem iz korena u rano proleće ili reznicama koje se vrlo brzo ožiljavaju.

Cvet se razvija na snažnim odrvenjenim izbojcima, koji se razvijaju u proleće iz vršnog pupoljka. Prirodna boja hortenzinog cveta je ružičasta ili bela, ali se može postići plava ili violet-boja, ako se zemlji doda istucana stipsa, po jedna supena kašika u više mahova čim se pojave pupoljci. Stipsa se sipa oko struka biljke na zemlju u saksiji i ona se topi prilikom zalivanja a cvet postaje plavo ili violet obojen. Hortenzija traži zemlju u kojoj nema kreča, ali je bogata gvožđem, pa mešavini zemlje treba dodati strugotine od gvožđa ili jednu supenu kašiku zelene galice.