Vas vrt!

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Nema ničeg ljepšeg i slasnijeg od povrća iz vlastitog povrtnjaka.

Ako mislite da naše mame i bake same od sebe znaju obrađivati vrt, varate se. Znanje i iskustvo stekle su s vremenom isto tako učeći od svojih mama i baka, i tako iz generacije u generaciju. Radi se o cijeloj jednoj „znanosti“ koju morate pohvatati kako biste mogli uživati u zdravim i svježim plodovima svog rada, a možete uštedjeti i nešto novaca. Nemojte se zavaravati, za obrađivanje vrta potrebno je utrošiti dosta vremena i više ili manje napornog rada. Nije dovoljno samo posijati sjeme ili posaditi sadnice. To je samo početak.

Dakle, ako ste spremni na avanturu koja se zove povrtnjak, evo nekoliko korisnih savjeta kako ga oformiti i što posaditi. Ukoliko nemate te sreće i nemate nikog tko bi vam mogao prenijeti znanje uzgoja povrća u vlastitom vrtu, morate se osloniti na upute koje možete pročitati u brojnim knjigama ili na internetskim stranicama. I sretno!

Početak je najteži

Za početak odlučite koje ćete povrće zasaditi u vrtu. Ograničite se na ono koje volite jesti, te na ono koje je mnogo bolje i kvalitetnije kada se jede svježe ubrano iz vrta, npr. rajčica, paprika, špinat, grašak, zelena salata...

1. Vrt bi trebao većinu dana biti na suncu, pa prema tome birajte mjesto gdje ćete ga napraviti. Odredite širinu gredice i počnite kopati po njezinoj širini. Učinite to tako da sa lopatom za vrt iskopate kanalić (dubine 30 cm) po širini gredice, u koji ćete staviti kompost (kupljeni ili domaći), te ga prekriti s rahlom zemljom. I tako redom dok ne dođete do kraja gredice.
2. Kada ste gredice pripremili za sijanje ili sadnju povrća, potrebno je izračunati koliko vam sadnica ili sjemena treba. Primjerice, zelena salata može biti stisnuta jedna pored druge, dok između sadnica rajčice morate ostaviti prostor od 60-tak centimetara. Ako ćete saditi tikvice, razmak bi trebao biti oko metar. Za daljnje savjete i način na koji uzgojiti određenu vrstu povrća, možete pročitati na uputama koje dolaze uz sjemenje, na lecima, internetu ili knjigama o uzgoju povrća.
3. Ukoliko je vaš vrt mali, izaberite povrće koje ne zahtjeva mnogo mjesta, kako biste uspjeli ugojiti čim više povrća. U mali vrt posijte zelenu salatu, grašak i krastavce koji se penju u zrak na drvene kolce, dok primjerice rajčice možete posaditi i u viseće posude.
4. Postoje dva razdoblja za sadnju vrta – hladno (proljeće ili jesen), toplo (ljeto).
U hladnom razdoblju sadi se: repa, brokula, kupus, mrkva, peršin, celer, cvjetača, zelena salata, grašak, krumpir, radić, špinat...
U toplom razdoblju sadi se: slatki kukuruz, krastavci, patlidžan, paprika, bundeve, tikvice i rajčice.
5. Neko povrće najbolje raste kada ga posijemo u zemlju: grašak, grah, mrkva, blitva, zelena salata, repa. Naravno, sjeme i je mnogo jeftinije od sadnica koje možete kupiti na tržnici ili u vrtnim centrima.
6. Kada kupujete sjeme, gledajte datum pakiranja, jer ako sjeme nije svježe, postoji mogućnost da vam slabo ili uopće ne proklija. Sjeme je najbolje nabaviti početkom godine, jer je tada izbor najveći.
7. Sadnice kupujte kada je vrijeme za njihovu sadnju i kada je zemlja u potpunosti pripremljena. Zemlja u koju sadite neka bude vlažna, a sadnice ne smiju stajati dulje od tri dana izvan zemlje, nakon što ih kupite.
8. Kada kupujete sadnice moraju biti svježe i čvrste, a ne uvenute i opuštene, s lijepim zelenim lišćem, bez rupica od kukaca.
9. Ukoliko želite uštedjeti novac na sadnicama, u zatvorenom prostoru u teglicama, zimi, posijte sjeme, da vam do proljeća izrastu sadnice koje onda možete presaditi u vrt. Zemlju za uzgoj sadnica nabavite u nekom od vrtnih centara.
10. Ukoliko želite da vaš povrtnjak procvjeta i da maksimalno uživate u njemu, posijte suncokret, koji će vam dugo krasiti vrt, a kasnije ćete moći uživati u njegovim košticama.

Nikako nemojte zaboraviti nabaviti pravi alat za obrađivanje vrta, koji će vam uvelike olakšati posao:
lopatu (veliku i malu), motiku (veliku i malu), grabljice (velike i male), kantu ili gumeno crijevo za zalijevanje vrta, rukavice.
Ukoliko već nemate određeno mjesto za sakupljanje komposta, načinite ga i na taj način omogućite da vrt sam sebe reciklira.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Riješite se napasnika iz vrta - Zastitite svoj vrt od nezeljnih gostiju

Korištenjem kemijskih sredstava za zaštitu bilja prekidamo prirodni lanac i miješamo se u zakone prirode. Pritom biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo mi to učiniti za nju. Nakon nekog vremena ona se zaista prestane boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ukoliko želimo bilo kakav urod ili prihvatljiv izgled biljaka.

Povećanom uporabom dušičnih hranjiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, poremeti se prirodna otpornost i ravnoteža biljaka, što uzrokuje povećani broj štetočina kao što su puževi, lisne uši, gusjenice, mravi, gljivične bolesti... No ne treba očajavati, nego krenuti u borbu u kojoj ćete uz upornost i bez kemijskih pripravaka, prirodnim putem, nadvladati protivnike.

Korisne životinje – pomagači u borbi

U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane. Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju. Bubamare, ali i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Da biste privukli i naravno zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Pripazite pritom da otvor bude okrenut prema jugoistoku. Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu. U periodu kada hrane mlade ptice prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih štetnika. Osim toga, svakodnevno će vas razveseljavati svojim pjevom.

Prirodnim pripravcima do cilja

Ako prirodni neprijatelji štetočina zakažu, imajte na umu da postoje i biljke koje vam mogu pomoći. Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica. Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari, dok korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Lisne uši najlakše ćemo odbiti od biljaka ako u blizini posadimo lavandu ili čubar, kamilica suzbija bijele crve, dok puževe odbijaju biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan te ricinus, pa te biljke valja saditi uz rub gredice. Evo i nekoliko pripravaka koji će pomoći vašem bilju:

* Protiv biljnih uši, ali i za dohranu preko listova u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 1 kg svježih, usitnjenih kopriva ili 100 – 200 g suhih. Ostavite pokriveno 24 sata, ne duže jer se smanjuje učinkovitost preparata., procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.
* Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog. Ostavite namakati 2 – 3 dana, nakon kojih je tekućina spremna za prskanje.

* Protiv hrđa i pepelnica, grinja i crvenog pauka u 10 l vode potopiti1 kg svježih preslica (150 grama suhe) i ostaviti da stoji 24 sata. Nakon toga tekućinu treba prokuhati 30-ak minuta. Ohlađeno razrijediti u omjeru 1:5 i takvo koristi. Pomiješano sa sredstvom od koprive u omjeru 1:1 pojačat ćete učinak.

Nekoliko savjeta za suzbijanje puževa

Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće i ono tek presađeno. Iako spori, vrlo su uporni i vašem povrću mogu nanijeti veliku štetu. Hrane se noću jer im smeta sunce, pa ih je najlakše pronaći pomoću svjetiljke i staviti ih u posudu s pepelom ili ih posoliti. Isto tako ih možete staviti u posudu s kipućom vodom, s kojom nakon što se ohladi možete zalijati zemlju, jer će miris te vode otjerati neželjene goste. Puževi ne vole ni talog od kave jer je u većoj koncentraciji otrovan, pa napadnute biljke možete zalijevati talogom koji uz to i blago gnoji zemlju, a istovremeno tjera biljne mušice. No umjereno jer talog od kave podiže kiselost tla. Puževi su pravi pivoljupci, pa ćete ih i uz pomoć piva lako namamiti. U zemlju zakopajte plastičnu čašu i nalijte u nju malo pive. Miris će namamiti puževe, koji će upasti u čašu i utopiti se. Svakih nekoliko dana ispraznite čašicu i nalijte svježe pivo.

Prirodna zaštita neće svaki puta rezultirati kao ona kemijska, i postupak će koji puta trebati ponoviti, no sjetite se da je to vaš doprinos očuvanju okoliša i vašeg zdravlja.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Vrtne garniture

Odabir vrtnih garnitura, od kojih ćete one manjih dimenzija uspješno smjestiti i na balkone manjih površina, ovisi o tome koliki komoditet želite i koliko ćete slobodnog vremena provoditi na balkonu, terasi ili u vrtu.

Veličina raspoloživog prostora ograničavajući je faktor ukoliko želite masivnije i udobnije stolice ili fotelje, popraćene stolom za veći broj osoba.

Materijali za izradu vrtnih garnitura su različiti: drvo, metal, kovano željezo, ratan, plastika te drugi umjetni materijali, od kojih mnogi imitiraju prirodne. Vrstu materijala odaberite u skladu s pozicijom vrtne garniture, tj. obzirom na to koliko će biti izložena vanjskim utjecajima.

Oblik stola

Dileme pri odabiru vrtne garniture mogu biti vezane uz oblik stola. Iako su ovalni i okrugli oblici «mekši» i tako elegantniji u prostoru, često zauzimaju više mjesta i omogućavaju smještaj manjeg broja stolica ili foteljica u odnosu na kvadratični stol sličnih dimenzija. Prednost kvadratičnih i pravokutnih stolova je ta što ih jednostavno smještate uz slobodni zid ili pregradu, dok ovalni ili okrugli uvijek stoje kao slobodno-stojeći u prostoru i tako zahtijevaju veću tlocrtnu površinu za smještaj.

Boje odaberite u skladu s elementima koji se nalaze u okolini - poput tende, suncobrana, boje fasade i sl. Vrtna garnitura je element koji unosite u postojeći okoliš, pa ga nastojte skladno uklopiti vrstom materijala i koloritom.

Stil garniture prilagodite domu

Stil i način oblikovanja vrtne garniture prilagodite stilu uređenja vašeg doma. Ukoliko garnituru postavljate na balkon ili terasu stana, koji je smješten u višestambenom objektu, posvetite pažnju načinu oblikovanja fasade, a osobito vrsti ograde.

Odabirom određene vrste vrtne garniture možete stvoriti željene ugođaje. Ponekad je efektno zeleni vrt naglasiti modernim linijama i hladnim materijalima vrtne garniture, dok je u drugim slučajevima odabir toplih prirodnih materijala, poput drva ili ratana pravo rješenje. Konačan odabir ovisi o senzibilitetu stanara, željom za dinamiziranjem ili smirivanjem prostora, ali oba rješenja mogu rezultirati izuzetno ugodnim balkonom, terasom ili vrtom.

Vrtna garnitura definira vanjski prostor svojim dizajnom, materijalom izrade, dimenzijom i udobnošću. Svi ovi elementi određuju njenu kvalitetu i interakciju s okolinom. Uređenje eksterijera – u ovom slučaju balkona, terasa i vrtova, podjednako je važno kao i uređenje interijera, jer ovi vanjski prostori postaju aktivni sudionici stanovanja u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Dolaskom toplijih dana i buđenjem prirode započinju i radovi u vrtu. Nakon zimskog perioda potrebno je obaviti niz poslova koji predstavljaju pripremnu fazu vrtlarenja.

U slučaju da ste u jesen pravilno prekopali tlo, ono je tokom zimske hladnoće dovoljno promrzlo i poboljšalo svoju strukturu te će biti spremno za uređenje i daljnje radove. Možete ga prekopati i u proleće kada to vremenske prilike dopuste, i to ručno ili pomoću motornih kopačica.

Želite li oblikovati gredice na kojima ćete uzgajati cveće ili povrće, tlo ćete najprije morati usitniti. Dimenzije gredica možete odrediti sami iako je potrebno pridržavati se određenih pravila.

Naime, širina mora biti tolika da se s obe strane gredice lako može dohvatiti sredina, odnosno, da vam sve posađene biljke budu na dohvat ruke. Uobičajena širina nije veća od 1,5 m, dok cvetne gredice mogu biti i uže. Osim toga, ako bi se višak vode mogao lakše ocediti, gredice bi trebale biti izdignute od nivo tla desetak centimetara.

U proleće, nakon što više nema opasnosti od mraza, orezuju se ruže. Najpre je potrebno pregledati biljku te oštrim vrtlarskim makazama odrezati grančice koje izgledaju bolesno i zakržljalo, a nakon toga i one koje se međusobno ukrštaju. Ako je unutrašnjost grma gusta i nepregledna, proredite je kako bi sve grane imale dovoljno svetla i jednake uslove za rast i razvoj. Snažnije izboje možete prikratiti tako da tri do četiri najdonja pupa ostavite.

Važno je imati na umu da zadnji pup treba ‘gledati’ prema napolje jer će takav smer rasta imati novi izboj. U slučaju da zadnji pup ‘gleda’ prema unutra, mlada grana rašće prema unutrašnjosti grma što će opet dovesti do ukrštanja. Dalje, suve, odumrle grane treba do kraja ukloniti, kao i one koje izbijaju ispod mesta cepljenja ruže ili iz samog korena jer one neće cvetati, a samo iscrpljuju biljku.

U slučaju da još niste očistili vrt od preostalog lišća i grančica, poslednji je trenutak da to učinite.

Pregledajte kako su prezimili ukrasni grmovi, orežite sve polomljene grančice i one koje su se tokom zime smrzle. Travnjak očistite od nakupina organske tvari na površini. To možete učiniti snažnim grabljanjem površine ili posebnim multifunkcionalnim uređajima.

Od sredine aprila možete sijati travu, a stari travnjak pokositi. Lukovičasto će cveće koje ste posadili u jesen, u proleće biti u punom cvatu. Nakon cvetanja odrežite cvetnu stabljiku, ali ostavite listove da požute i osuše se.

Proleće je takođe vreme da razmnožite trajnice. Iako trajnice pripadaju biljkama koje na jednom mestu mogu rasti više godina, to ne znači da im nije potrebna barem minimalna nega. Naime, nakon jake zime i niskih temperatura lako se dogodi da se koren biljke nađe izvan tla usled njegovog smrzavanja i odmrzavanja.

Kako to nepovoljno utiče na biljke, potrebno ih je pregledati i eventualno ukloniti one koje su stradale i kojima nema pomoći. Sve suve delove biljaka treba orezati kako bi podmladku omogućili nesmetan razvoj.

Pojedine vrste koje su se previše raširile i ometaju vašu viziju urednog vrta, pre samog početka buđenja prirode možete deljenjem razmnožiti i višak posaditi u neki drugi deo vrta.

Postupak je jednostavan. Ašovom izvadite trajnicu iz zemlje i podelite je na dva ili više delova, pazeći da svaki novi deo ima dovoljno korenova grumena. Tako dobijene delove biljke zasebno posadite na željeno mesto.

Izvor: savremenazena.rs

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Napravite japanski vrt u svom domu

Japanski vrt može da bude prostran, ali može da se napravi i na površini od jednog kvadrata, pa i na manjoj. Dragan Milenković, naš poznati japanolog, savetuje kako da u stanu ili u bašti osmislite kutak mira po uzoru na zemlju izlazećeg sunca.

Za razliku od parkova i vrtova Evrope, poznatih po simetriji i strogom redu, japanski vrtovi su sasvim drugačiji. U njima nema simetrije jer se Japanci trude da oponašaju prirodu
U Japanu svuda možete naći vrtove – u privatnoj kući, uz budistički hram, rezidenciju ili palatu, kao mirno ostrvo u nekom bučnom delu velegrada. One minijaturne možete videti na svakom koraku. Čak i ako je malih dimenzija, ne možete ga sagledati odjednom, jer je način njegove konstrukcije takav da uvek donosi iznenađenje. Ako želite da ga napravite, prvo morate da izmerite prostor, napravite nacrt i postavite elemente koji čine vrt. Japanski vrt može da bude prostran i da zauzima nekoliko hektara, ali i da se napravi na prostoru od jednog kvadratnog metra, pa i manjem. Mnogo je onih koji minijaturne japanske vrtove naprave u uglu svoje sobe, na svom stolu, u nekoj širokoj posudi. U japanskim vrtovima mesta u kojima se predstavlja netaknuta priroda često su odvojena od delova vrta u kojima boravi čovek, a po travnatim prostorima obično se ne gazi.

PRIRODA SAMO ZA GLEDANJE
Simboli netaknute prirode u japanskom vrtu su žbunje, drveće, jezerca ili bazeni, potočići ili vodopadi, stenje, zidovi, kamenje, prostori prekriveni peskom, šljunkom… Čovek obično ne zalazi u ove delove japanskog vrta, ne prilazi im mnogo blizu, posmatra ih iz daleka. U ovim delovima vrta često se postavljaju ukrasi kao što su kameni lampioni, kapije iz svetilišta, statue budističkih božanstava, pagode i slično.
Nadstrešnice, platforme za sedenje, kućice za čajnu ceremoniju, mostovi, staze od kamenja, česme sa kojih se pije voda, na kojima mogu da se operu ruke ili da se umije, delovi su japanskog vrta koje čovek može da koristi.
Asimetrija, jednostavnost, imitiranje prirode, mir i osećaj za detalj neke su od karakteristika japanskih vrtova i načina razmišljanja njihovih tvoraca

POŠTUJTE PRAVILA
– Zavisno od veličine japanskog vrta koji želite da napravite, u njemu prvo planirajte velike prostore (travnate površine, površine prekrivene peskom ili šljunkom, jezerca, potoke ili vodopade, zidove ili stenovite prostore).
– Sledeći korak jeste povezivanje stazama od kamena ili šljunka, postavljanje mostova, sadnja drveća, određivanje mesta za kućice za čajnu ceremoniju, platforme za sedenje, postavljanje ukrasa.
– Potoci u japanskom vrtu nikada ne teku pravo, već vrludaju, tako da zauzmu veći prostor i produže tok, a čest je slučaj da se u japanskom vrtu napravi suv potok – korito potoka bez vode – ili suvo jezerce – udubina bez vode.
– Japanski vrt nikada nije ravan prostor, na njemu ima mnogo neravnina. Brdašca imitiraju planine, presecaju prostor, da ne bi bio jednoličan. Staze u japanskom vrtu retko su prave, već su vijugave i uvek prate oblik terena. Pojedini delovi japanskog vrta treba da budu odvojeni tako da prelazak iz dela u deo vrta predstavlja iznenađenje.
– Vaš vrt može da bude samo od peska, šljunka i kamena, uz eventualno neki kameni ukras, lampion ili statuu Bude.
– Peskom i šljunkom mogu da se imitiraju i vodeni tokovi, pa su u Japanu česti i takvi vrtovi. Ukras u ovakvom vrtu mogu da budu veće i manje stene.
– Vaš vrt može da bude kombinacija različitih vrsta, pa da se prostori pod šljunkom ili peskom smenjuju sa travnatim površinama.
– Šljunkom ili peskom možete da pospete samo prostor oko česme, stene ili drveta, a da sve ostalo bude pod travom.
– Cveća u japanskim vrtovima ima veoma malo, tek poneki cvet lokvanja.
– Vrt menja boje sa godišnjim dobima, pa rastinje kombinujte tako da u svakom godišnjem dobu vrt krasi neka druga boja.
– Kamenje i stene birajte pažljivo, a ako se na njima nalazi mahovina, to doprinosi lepoti vrta.
– Za minijaturni vrt, za koji umesto stenja koristite manje kamenove i šljunak različitih boja, umesto drveća minijaturna stabla bonsai, delove slomljenih keramičkih posuda za kamene staze i slično.

KUTAK ZA SAMURAJE
Japanci su ideje za svoje vrtove zajedno sa budističkim i taoističkim učenjima dobili iz drevnog Kineskog carstva. U prvim vrtovima, pravljenim od 538. do 710. godine, pokušavali su da dočaraju izgled planinskih područja u Kini. Kasnije su vrtovi postali mesta u kojima su održavane ceremonije, gde se zabavljalo i gde su ljudi dolazili da meditiraju.
U periodima kamakura i muromaći, od 1185. do 1573. godine, tehnika uređenja vrtova postala je prefinjenija, a tada se prvi put pojavljuju takozvani suvi vrtovi, načinjeni isključivo od kamenja, šljunka i peska. Ovi vrtovi zovu se i zen vrtovi, po zen budizmu, koji su najviše prihvatili japanski ratnici samuraji. Krajem tog perioda vrtovi su dobili još jednu ulogu – postali su mesta za održavanje čajnih ceremonija.
Čuveni Sen no Rikju, otac čajne ceremonije, definisao je pravila za ovaj ritual, koja važe i dan-danas, i napravio prve paviljone, nadstrešnice i kućice u kojima se priređivao ritual ceremonije ispijanja čaja. Japanski pesnici su u njima našli neiscrpan izvor inspiracije.

Izvor: Zena

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

7 koraka do savršenog ružičnjaka

Planiranje novog ružičnjaka može da bude pravi izazov. Pošto je jesen idealno vreme za sadnju ruža, uz malo znanja i truda, to može da bude vaša najbolja investicija za sledeće leto.

Jesenja sadnja ima prednosti nad prolećnom, samo je u jesen teže saditi jer je boravak u bašti manje prijatan. Biljku sadite isključivo kad je zemlja suva i dobro oceđena

Ruže mogu da se sade i presađuju do duboke jeseni, sve dok se zemlja ne smrzne. Neke vrste mogu još dugo da cvetaju, pa ne žurite s orezivanjem već uživajte u njihovoj raskoši, a u međuvremenu se pozabavite pripremom zemljišta u bašti.

1. PRIPREMITE ZEMLJU
Retko nam je na raspolaganju tlo idealno za gajenje ruža, ali je bitno da u zemlji ima humusa koji reguliše drenažu i obezbeđuje propusnost vazduha. Ruže najbolje uspevaju na slabo kiselom ili neutralnom zemljištu, pH vrednosti od 5,5 do 6,5. Ako se poremeti ravnoteža i tlo se zakiseli, u zemlju morate da dodate kalcijum, a ukoliko tlo postane bazno, takvo zemljište zakiselite dodavanjem treseta ili stajskog đubriva.
Tokom septembra nađubrite površinu gde želite da sadite ruže, ravnomerno rasporedite đubrivo i prekopajte zemlju da se površinski sloj pomeša s đubrivom. Posle mesec dana prekopajte još jednom, ovaj put nešto dublje.
Ruže odlično uspevaju na zemljištu koje se godinama đubri i prekopava radi gajenja povrća.

2. NOVO MESTO ZA NOVU SADNICU
Ako imate stari zasad ruža koji želite da obnovite, nikako nemojte saditi nove sadnice na ista mesta. Novu ružu pomerite bar pola metra od mesta na kome je bila prethodna.

3. PRAVO VREME ZA SADNJU
Jesenja sadnja ima prednosti nad prolećnom, samo je u jesen teže saditi jer je boravak u bašti manje prijatan. Biljku sadite isključivo kad je zemlja suva i dobro oceđena. Kad se biljka posadi u jesen, obično zima nastupi tek kroz mesec ili dva, pa korenu ostaje dovoljno vremena da počne da se ožiljava. Zemlja se zbog mraza dosta brzo slegne oko korena i obično te ruže procvetaju desetak dana pre ruža zasađenih u proleće.

4. VODITE RAČUNA O RAZMAKU
Idealno je da biljke sadite tako da se ne dotiču. Postoje međunarodne norme po kojima se mini ruže sade na razmak 30x30 cm, Polyantha hibridi na 40x40 cm, floribunde na 50x50 cm, hibridi čajevke na 60x60 cm, grmolike na 1x1 m, a penjačice na razmaku od dva do tri metra jedna do druge.
Podrazumeva se da ih možete saditi i na većim razmacima, a najbolje na metar jednu od druge, pogotovo ako imate za to prostora.

5. POŠTUJTE PRAVILA I UPUTSTVA
Prvo napravite raspored i iskopajte rupe velečine 30x30x30 cm. Ruže pre sadnje obavezno stavite da stoje u kanti s vodom bar šest sati kako bi se koren napio vode. Pre sadnje koren malo potkratite, odstranite oštećene korenčiće i pažljivo ga rasporedite u iskopanoj rupi. Sadnicu stavite na sredinu rupe, držite je jednom rukom, a drugom nagrćite zemlju ravnomerno na koren, pazeći da kalemljeno mesto ne ostane iznad zemlje. Najbolje je da bude u nivou zemlje ili najviše 2 cm pod zemljom. Ako se biljka posadi previše duboko, slabi su izgledi da će se uspešno razvijati. Ako je posadite plitko, možete joj dodati zemlju. Kada ste rukama nagrnuli zemlju, pažljivo nogom ugazite oko stabla i dobro zalijte.
Oko korena obično ima još dosta šupljina pa voda brzo prodire i pri tom se zemlja sleže. Kad zemlja potpuno upije vodu, oko biljke nagrnite još oko pedalj zemlje koja služi kao zaštita od isušivanja, pomaže da se biljka primi, a u jesen je to i zimska zaštita. Zemlja se uklanja tek kad biljka potera oko pedalj dugačke mladice.

Kada kupite sadnice ruža, najbolje je da postupite prema uputstvu za sadnju koje rasadnici prilažu.

6. OREZIVANJE
Ako je ruža dobro nađubrena, cele godine pušta izdanke i stvara dosta grana koje s dolaskom zime treba samo malo potkratiti da se ne polome od vetra i snega. Pravo orezivanje ipak se radi tek na proleće.
Kod ruža je orezivanje neophodan zahvat jer bi u protivnom podivljale.

7. ZA LEP GRM NA TERASI
Posude u kojima želite da uzgajate ruže moraju da budu dovoljno duboke i široke, zbog toga što je koren kod ruža veliki i razgranat. Ako sadnici osigurate da se koren nesmetano razvija, uživaćete u svom malom ružičnjaku i na terasi. Preko zime posudu i biljku zaštitite od hladnoće stiroporom, starim novinskim papirom i sve prekrijte sargijom, platnom za džakove.
Za sadnju mini ruža i pokrivačica, posuda treba da bude najmanje 40 cm duboka i 25 cm široka, za čajevke nešto veća, a za puzavice minimalno 50 cm duboka i široka.
Ruže nemojte saditi ako na terasi nemate dobro strujanje vazduha i osam sati sunca ili jake svetlosti. Ako je balkon okrenut ka severu, nemojte ni da pokušavate da ih sadite, a sve druge orijentacije su zadovoljavajuće uz izbor odgovarajućih sorti ruža, o čemu možete da porazgovarate sa uzgajivačima.

{Zena}